Mnogi danas imaju velikih problema sa financijama i ne mogu si priuštiti mnogo onoga što bi željeli. Jedna od stvari koje
posebno frustriraju je kad se vratite kući s posla i uđete u svoj stan u kojem vam se skoro ništa ne sviđa. Svako jutro se budite i svaku večer liježete u sobi koja vas deprimira. Imate prastaru policu, raspareni ormar za kojeg se ne sjećate ni kako je tu završio, pohabani stolić, noćni ormarić iz osamdesetih, boja zidova tmurna…Naravno da u takvom ambijentu nemate volje za ništa, čak ni za spremanje i nađete se u situaciji da vas zatrpa ogromna količina kojekakvih nepotrebnih stvari koje vas razbacane uokolo naprosto guše. Ne znam da li ste jedni od onih koje muči isti problem kao i moju prijateljicu Tinu, ali ako jeste onda ste na pravom mjestu. Odlučile smo udružiti snage i napraviti od limuna limunadu. Da bi izazov bio veći odlučile smo makeover sobe napraviti s ograničenim proračunom od 1300 kuna.
Prva stvar koju smo trebale definirati su njezine potrebe…dakle treba joj soba koja će joj služiti za spavanje, druženje, rad, dnevni odmor, s dosta mjesta za pohranu njezinih stvari, odjeće, obuće i jakni, kao i mnogih dragih sitnica. Druga stvar koju sam željela znati bila je vezana za boje koje voli. U dogovoru s Tinom izabrala sam bijelo- žuto- sivu kombinaciju jer je soba poprilično tamna i s nedovoljnim izvorom danjeg svjetla. Bacile smo se u nedjelju navečer na prvi posao…planiranje. Izmjerili smo dimenzije sobe i namještaja. Nacrtala sam tlocrt sobe u umanjenom mjerilu i posebno nacrtala tlocrt svakog pojedinog komada namještaja u umanjenom mjerilu. Uz kavicu smo premještale „papirnati namještaj“ dok nismo dobile najpraktičniji i najljepši raspored u sobi. Nakon toga sastavile smo popis za kupnju i u ponedjeljak točno u 16.00 sati krenule u nabavku potrebnih boja, lakova, razrjeđivača, zaštitnih trakica, zaštitne folije, brusnog papira, kistova i spužvastih valjaka, podloge za bojanje i drugih potrebnih stvari.
Sve ormare smo prebrisale vlažnom krpom i nakon što su se osušili namazali ih sredstvom za impregnaciju Simpra impregnacija. Moram priznati da sam bila poprilično skeptična po pitanju lakiranja plastificiranih površina i furnira, ali ovo sredstvo me oduševilo. Pretpostavljam da na tržištu postoji velik broj ovakvih proizvoda, ali mi smo u nedostatku ponude i ograničenog proračuna izabrale ovaj i čini mi se da nismo pogriješile. Nanijele smo kistom sredstvo za impregnaciju na sve stranice polica i sačekale dok se površine nisu potpuno osušile.
Bočne stranice police zaštitile smo sa zaštitnom trakom i sa Kemocel žutim lakom obojale smo zadnje strane police. Prvo smo sa kistom obojali rubove, a potom sa spužvastim valjkom obojali ostatak površine. Spužvasti valjak je odličan za nanošenje laka jer ne ostavlja nikakve crte kako se to nekad desi kad radite s kistom. Lak smo nanijeli u 3 sloja. Obzirom da su nam četkica i valjak bili od žute boje odlučili smo odmah obojati i okvir od ogledala. Ogledalo smo također očistili i sa jestivim uljem natopili naljepnice medvjedića koje su se na njemu zapekle od djetinjstva. Nakon što smo očistile ogledalo prelakirale smo ga sa žutom bojom u tri sloja. Prebrusila sam s brusnim papirom radni stol i pokrpala s kitom sve rupe i nepravilnosti.
Sutradan sam obrusila i prebojala stol, police i vrata od ormara smo prelakirali dva puta u bijelu boju i pustili da se sve dobro osuši. Treći dan okrečili smo zidove u bijelu i žutu boju, a pozadinu ormara koja služi kao pregradni zid između dvije sobe smo sivim lakom (izmiješali smo
bijeli i crni lak dok nismo dobili željenu nijansu) prelakirali, nakon što se osušila prethodno nanesena impregnacija. Unutrašnju stranu vrata i štokove smo prelakirali u tri sloja bijelim lakom.
Što se tiče polica koje smo lakirali dan prije u žuto bijelu kombinaciju desila nam se mala nezgoda. Tina je u najboljoj namjeri da zaštiti prelakiranu stranu u žutoj boji od bijelog laka s kojim smo bojale bočne stranice upotrijebila letke od trgovačkih centara, i sa istih nam se preslikala boja na žuti lak. Ne moram vam reći da sam skoro dobila slom živaca, ali uspjela sam sa ponovnim brušenjem i lakiranjem
popraviti štetu.
Mali noćni ormarić, ružnjikave smeđkaste boje prelijepila sam samoljepljivom tapetom bijele boje s uzorkom drveta (14.90 kn dužni metar) i dobila posve novi noćni ormarić. Kad smo okrečili i obojali sav namještaj došlo je vrijeme da vratimo stvari na svoje mjesto i vidimo krajnji
rezultat. U novootvorenom Pepcu u Vinkovcima kupila sam tepih za 25.00 kuna i stalak za nakit za 25.00 kuna. Totalni makeover sobe koji je koštao 1.300,00kn je ispunio naša očekivanja i sve je ispalo točno onako kako smo zamislile.
Nadam se da će vas ova priča jedne neustrašive amaterke koja je s ograničenim proračunom i s puno dobre volje i malo vremena i truda, te pomoći prijatelja uspjela napraviti ovakvu preobrazbu jedne sobe, inspirirati i za neki vaš projekt. Slažem se da je puno
jednostavnije otići u trgovinu i kupiti novi namještaj, pozvati majstore u svoj dom, pozvati dizajnera interijera da vam osmisli prostor…ali meni puno veće zadovoljstvo predstavlja preobrazba starih predmeta i „uradi sam projekti“ jer uživam vidjeti nešto što sam izradila vlastitim rukama. Treba samo imati ideju, i malo se pokrenuti. Ako imate kakvih pitanja, komentara ili ste se suočili s nekim
problemom prilikom renoviranja vaše sobe pišite…naći ćemo rješenje
